Glazba ima nevjerojatnu moć stimulirati naš mozak na različite načine, aktivirajući različite moždane valove i poboljšavajući mentalne funkcije. Istraživanja su pokazala da određeni ritmovi, melodije i harmonije mogu utjecati na naše emocionalno stanje, koncentraciju, pa čak i na naše fizičko zdravlje.
Mozak reagira na glazbu kroz različite valne frekvencije. Na primjer, brži ritmovi često pobuđuju aktivnost beta valova, koji su povezani s visokom koncentracijom i mentalnom budnošću. S druge strane, spori ritmovi mogu aktivirati alfa valove, koji su povezani s opuštanjem i smanjenjem stresa. Također, melodije koje imaju usklađene harmonije i strukture mogu potaknuti stvaranje dopamina, neurokemikalije koja je odgovorna za osjećaj zadovoljstva i nagrade.
Znanstvena istraživanja također ukazuju na to da glazba može poboljšati kognitivne funkcije. Na primjer, redovito slušanje klasične glazbe ili određenih glazbenih formi može poboljšati sposobnosti poput pamćenja, učenja i kreativnog razmišljanja. Mnoge studije su dokazale da glazba stimulira obje hemisfere mozga, čime potiče intelektualni i emocionalni razvoj.